TEKST OBJAVLJEN U "PROSVETNOM PREGLEDU"
Pedagoško društvo Srbije u saradnji sa GTZ-om - Nemačkom vladinom organizacijom za tehničku saradnju, nastavlja realizaciju projekta "Osnaživanje mladih i prevencija sukoba". U periodu od 12.10. do 15.10.2006. održan je TOT seminar 15 pedagoga iz 10 gradova cele Srbije (uključujući obe pokrajine) koji su osposobljeni da pruže "Podršku đačkim parlamentima" i rade na promociji participativnih prava mladih u osnovnim i srednjim školama.
Obučeni stručni saradnici realizovaće program sa učenicima u svojim školama kroz sledeće radionice:
- Demokratija i Parlament
- Predstavničko telo-parlament, participacija UP u školi
- Konvencija o pravima deteta UN
- Participativna prava
- Timski rad
- Kritičko mišljenje
- Pregovaranje
- Liderstvo
Škole u koje će se implementirati programi Učeničkih Parlamenata dobijaju kompletan materijal za rad sa učenicima, brošure, liflete , knjigu "Nauči poentiraj" u kojoj je na 460 stranica dato više od 30 radionica razrađenih u koracima i bogato teorijsko saznanje kojim nastavnici u našim školama nimalo ili delimično raspolažu.
Šta je učenički parlament?
Učenički parlament je zakonom zagarantovana formalna institucija, koja učenicima omogućava demokratski način udruživanja radi zastupanja interesa svih učenika u školi, kao i učešće učenika u donošenju odluka koje se njih neposredno tiču.
Zbog čega je značajno postojanje učeničkih parlamenata?
- Zbog toga što garantuje osnovne slobode učenika, kroz ostvarivanje prava na slobodu govora, izražavanja, slobodu udruživanja, slobodu izražavanja sopstvenog mišljenja...
- Učenički parlament omogućava lični razvoj učenika.
- Pruža mogućnost kolektivnog odlučivanja kroz učeničke parlamente, doprinosi poboljšanju atmosfere i života u školi.
- Učenički parlament doprinosi razvoju kvalitetnijeg odnosa i izgradnju partnerstva sa nastavnicima, stručnim saradnicima, direktorima i organima škole.
- Učenički parlament je mesto koje omogućava saradnju, uvažavanje različitih argumentacija i stavova.
- Učenički parlament podrazumeva usvajanje demokratskog znanja i vrednosti, kroz prihvatanje različitosti.
- Učenički parlament omogućava razvoj demokratske kulture.
- Učenički parlament omogućava bolju komunikaciju i podstiče donošenje zajedničkih odluka prihvatljivih za sve strane.
Zašto je bitno da učenici budu uključeni u proces odlučivanja kroz učeničke parlamente:
- Zato što učenici najbolje razumeju svoje potrebe
- Zato što najbolje prepoznaju svoje probleme i probleme svojih vršnjaka te u tom smislu mogu da omoguće školi da im što bolje izađu u susret
- Zato što učenički parlament pruža mogućnost učešća svih učenika bez obzira na rasnu, versku, nacionalnu, imovinsku ili polnu pripadnost
- Zato što se kroz učenički palament lakše čuje glas svih grupa i podgrupa u školi bilo da su u pitanju izbeglice, interno raseljena lica, manjinske grupe ili lica sa smetnjama u razvoju
- Zato što mladi treba da učestvuju u procesu odlučivanja, jer na taj način jačaju svoje samopouzdanje i postaju odgovorne ličnosti.
- Zato što će se školske odluke bolje i spremnije realizovati.
- Zato što se razvija demokratsko društvo i pravednije uređuje školski život.
- Zato što se tako poboljšava odnos i saradnja između učenika i nastavnika, vaspitača ili stručnog saradnika
- Zato što to utiče na njihovu bolju informisanost
- Zato što na taj način oni mogu da podstaknu aktivnije učešće roditelja u školskom životu
- Zato što sa svojim idejama mogu da pokrenu i realizuju projekte u saradnji sa organima škole
- Zato što mogu da pokrenu pitanja značajna za učenike u lokalnoj zajednici.
Dobrobiti od osnivanja učeničkih parlamenata
Za učenike
- ostvarivanje prava garantovanih međunarodnim i nacionalnim dokumentima
- prihvatanje prava i odgovornosti
- uvažavanje ličnosti učenika
- svestrani razvoj učenika
- iskustvo timskog rada
- učenje o različitosti i nediskriminatornom ponašanju
- jasna i blagovremena informisanost svih učenika
- mogućnost uticaja na odluke bitne za učenike
- kvalitet saradnje između učenika i nastavnika
- veće zadovoljstvo radom i životom u školi
Za nastavnike
- smanjivanje odgovornosti i podela obaveza
- zadovoljstvo donešenim odlukama, bez prisile
- bolja saradnja i komunikacija sa učenicima
- upoznavanje sa potebama i željama učenika
- smanjivanje vremena koje se troši na uvođenje reda i discipline u svakodnevnom radu
- lakša adaptacija na promene
- veće zadovoljstvo radom i životom u školi
Za roditelje
- odgovorna deca koja su svesna svojih mogućnosti i spremnija na bolju komunikaciju
- lakše identifikovanje potreba svih strana
- bolja saradnja i zadovoljstvo školskim procesom
- manji broj konfliktnih situacija koje nastaju usled nezadovoljstva školskim životom između roditelja i dece
- primena naučenih veština (prihvatanje različitog mišljenja, tolerantnost, mogućnost argumentovanog diskutovanja...)
- u porodičnom životu kroz obostrano učenje i kontakt
- aktivno uključivanje u školski proces
Za lokalnu zajednicu
- lakše upoznavanje sa potrebama učenika i adekvatno prilagođavanje lokalnih akcija
- lakša i bolja informisanost o životu u školi
- bolja raspodela namenskih sredstava
- mogućnost dvosmerne komunikacije radi realizacije zajedničkih ciljeva
- kvalitet rada u školi se poboljšava čime se poboljšava kvalitet života u lokalnoj zajednici
Koje su veštine i znanja bitna za dobrog parlamentarca?
- sposobnost timskog rada
- osobine i sposobnost da se bude vođa
- spremnost na aktivnu participaciju
- korišćenje argumenata i debatovanja
- mogućnost pregovaranja
- mogućnost posredovanja
- prihvatanje tuđih stavova, poštovanje različitosti
- spremnost da se sasluša
Šta učenicima daje pravo?
Međunarodni i nacionalni dokumenti koji garantuju pravo na udruživanje i učešće u donošenju odluka
Konvencija o pravima deteta UN
Član 12.
Dete ima pravo na slobodno izražavanje sopstvenog mišljenja i pravo da se njegovo mišljenje uzme u obzir u svim stvarima i postupcima koji ga se neposredno tiču.
Član 13.
Dete ima pravo da slobodno izražava svoje poglede, da traži, prima i saopštava informacije i ideje svih vrsta i na razne načine, bez obzira na granice.
Član14.
Država će poštovati pravo deteta na slobodu misli, svesti i veroispovesti i pravo i obavezu roditelja da ih u tome usmeravaju.
Član 15.
Deca imaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
Član 19.
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
Član 20.
Svako ima slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. Niko se ne mora primorati da pripada nekom udrženju.
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ( Evropska konvencija o ljudskim pravima)
Član10.
Imate pravo da odgovorno kažete i napišete šta mislite kao i da date i primate informacije od drugih ljudi
Član 11.
Imate pravo da učestvujete u mirnom skupovima i osnivanjima ili pridruživanju udruženjima-uključujući i sindikate.
Povelja o ljudskim, manjinskim i građanskim pravima
Član 31.
Garantujre slobodu okupljanja, a član 32. slobodu udruživanja. Svako ima pravo na slobodu udruživanja uključujući i pravo da ne bude član neke organizacije.
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (članovi 56,95 i 98)
("Službeni glasnik RS", br. 62/2003, 58/2004 i 62/2004
- Učenički parlament može da se organizuje u poslednja dva razreda osnovne škole i u srednjoj školi
- Učenički parlament se bira svake školske godine i ima svog predsednika.
- Učenički parlament čine po dva izabrana predstavnika svakog odeljenja škole
- Učenički parlamenti škola mogu da se udružuju u zajednicu učeničkih parlamenata
- Učenički parlament razmatra odnos i saradnju učenika i nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika
- Učenički parlament obaveštava učenike o pitanjima od posebnog značaja za njihovo školovanje.
- Učenički parlament daje mišljenja i predloge stručnim organima, školskom odboru, Savetu roditelja i direktoru o:
- pravilima ponašanja u školi,
- godišnjem programu rada,
- školskom razvojnom planu,
- slobodnim i vannastavnim aktivnostima
- učešću na sportskim i drugim takmičenjima i organizaciji svih manifestacija učenika u školi i van nje.
Korisnici ovog programa su učenici, profesori, roditelji... na ovaj način ostvarujemo konstantnu podršku mladima i drugim učeničkim inicijativama u školama stvarajući zdravu, demokratsku atmosferu i relacije između interesnih grupa.
Pedagoško društvo Srbije u oktobru i novembru nastavlja seriju edukacija školskih timova odraslih koji bi podržali uvođenje školske medijacije u školama. Seminri, na kojim će prisustvovati predstavnici školskih timova iz 85 škola iz Vlasotinca, Niša, Kragujevca, Osipaonice, Požarevca, Beograda, Smedereva, Inđije, Novog Sada, Subotice i Sombora, povezaće preko 450 profesora i stručnih saradnika u zajedničku misiju izgradnje kvalitetnog obrazovnog ambijenta. Cilj nam je da naše osnovne i srednje škole podržimo u ostvarivanju razvojnih ciljeva koje su sve škole iz programa zacrtale, a to je uvođenje školske medijacije kao oblika nenasilnog rešavanja sukoba. U decembru mesecu planirano je da osnujemo prvi Centar za školsku medijaciju u našoj zemlji.
autori teksta:
Sonja Žarković, pedagog
Suzana Živković, pedagog
|